Fijasko Big Brothera

Prema izračunima stručnjaka s javne televizije, jesenska shema Novu TV stoji
barem 20 milijuna eura, dok se, opet prema procjenama koje uračunavaju i
standardne popuste, u tom razdoblju od marketinga maksimalno može zaraditi deset
milijuna eura.

Programirani gubitak možda se nekome čini pretjeran, no upravo je slabljenje
konkurencije najbolji znak da ulaganje ima smisla. Ovogodišnji Big Brother iz
Bangkoka nesumnjivo stoji više nego dosadašnji koji su se emitirali iz studija
Jadran filma u zagrebačkoj Dubravi. Ako ništa drugo, trebalo je gomilu tehnike
transportirati na Tajland, plaćati dnevnice ljudima iz Hrvatske kojih tamo nije
malo, a osim toga treba platiti i satelitske veze koje nisu nimalo jeftine. Kako
televizijske kuće skrivaju troškove svojih emisija, opet se možemo ravnati tek
procjenama, a one kažu da jedna epizoda Big Brothera zapada oko 40 tisuća eura,
odnosno da čitava emisija koja traje sto dana stoji četiri milijuna eura. I u
ovom slučaju je povećanje troškova bilo programirano, jer si nakon fijaska
proljetne inačice BB-a u kojem su sudjelovale poznate osobe RTL Televizija nije
smjela dopustiti još jedan promašaj. Egzotika dalekog Tajlanda, slonovi,
raskalašeni i svadljivi stanari upregnuti su u spašavanje obraza, no čitav
projekt je od svog pokretanja na samom rubu. Još do prije nekoliko dana jedna od
najozbiljnijih opcija bilo je skraćivanje čitavog projekta ili pak njegovo
naprasno prekidanje, što i nije neobično s obzirom na upola manju gledanost u
odnosu na lanjski serijal.

Marketinški kolač

Upravo je iz tog razloga programirani
gubitak Nove TV, ako on doista postoji, smisleniji jer je jaka jesenska shema
dodatan razlog slabije gledanosti RTL-ove uzdanice. Iako su planovi Nove TV
početkom godine govorili da bi ta kuća konačno ovu godinu mogla završiti na
nuli, a dodatan optimizam ulio je i veliki uspjeh proljetnog realityja “Farma”,
uoči jesenske sheme stigle su informacije da će ipak i ova godina vjerojatno
biti negativna. Razlog su upravo dodatna ulaganja u jesenski program. Koliko god
žestoka bila borba za svaki komadić marketinškog kolača, sve su komercijalne
televizije frustrirane neravnopravnom borbom s državnim gigantom. Prema lanjskim
izvješćima HRT-a, samo dva televizijska programa HTV-a od pristojbe dobili su
oko 660 milijuna kuna, te od marketinga još oko 329 milijuna kuna. Kada bi se ti
prihodi podijelili na dva programa javne televizije, svaki bi godišnje
raspolagao s gotovo pola milijuna kuna, što je za komercijalne televizije još
nedostižan iznos (RTL je lani imao 347 milijuna kuna, a Nova 166,5 milijuna kuna
prihoda), a kojeg bi mogli dostići tek zajednički.